100

Ovo je godina u kojoj se obelezava 100 godina od Prvog Svetskog rata ili Velikog rata kako ga neki nazivaju…u isto vreme ovo je moj stoti post od pocetka sa radom sajta.Veliki rat je tada zatekao podeljenu Evropu.Negde sam izmedju ostalog procitao da je povod za pocetak rata bila nova kolonijalna podela.U sustini zacudio me je opis razloga – na prvu loptu…medjutim vecina ratova i jesu osvajacki,kolonizatorski,opresorski.Uloga Srbije,u Prvom svetskom ratu,znatno je drukcija.Niti je osvajacka,niti su kolonije bile u pitanju,niti je Srbija tada bila spremna za rat…taj rat je poceo bez mnogo oklevanja,  za Srbiju to je bio odbrambeni rat, rat gladnih protiv sitih, rat ugrozenih,kasnije i ocajnih protiv osvajaca.Rat vodjen prilicno nejasnim idealima o ujedinjenju Slovenske brace.O ujedninjenju, ali nakon jednog mukotrpnog ratovanja.Rusi u I Svetskom ratu

Rat je trajao od 1914. do 1918.Poceo je atentatom u Sarajevu,koji je izvrsio Gavrlilo Princip.A pravi uzrok pocetka rata treba traziti mnogo ranije, jer su odnosi Austrougarske i Srbije bili i previse zategnuti godinama koje su prethodile.Austrougarska je u nekoliko navrata izazvala krizu u medjudrzavnim odnosima. Petog oktobra 1908. K.U.K. monarhija izvrsila je aneksiju Bosne i Franc Jozef se proglasio za cara. Mladoturska revolucija i prevrati u Carigradu bili su povodi za ovaj potez Kaiserlich und Königlich monarhije.Aktom aneksije, a bez prethodnog konsultovanja sa saveznickim silama, koje ranije, istini za volju, jesu odobrile na Berlinskom kongresu okupaciju Bosne, Austrougarska je aneksijom izvrsila ocitu povredu medjunarodnog prava.Protesti su se rasplamsali sirom Evrope.

Ovim postupkom Srpsko pitanje dobija evropski karakter, jer je AU monarhija od argumentacije za aneksiju ponudila jedino silu.Sto i danas jedna vrla zemlja nudi kao argument – umesto pecata dobicete m-16,slican je zvuk,mozda samo malo bucniji.Uglavnom u Bosni su tada prevashodno ziveli Srbi i Muslimani,dakle pravoslavne i  muslimanske veroispovesti.Austrougarska i tada pravi razliku izmedju zivlja u Bosni, pa Turskoj placa 2.5 miliona odstete za aneksiju Bosne,(i to pod pritiskom opsteg neraspolozenja u Evropi povodom gesta aneksije) a proteste Srba zeli da spreci silom.Ova kriza se smatra uvodom u rat.

Takodje Marokanska kriza 1905/1906 oko opaski WIllhelma II prilikom posete ovoj drzavi oko Marokanske nezavisnosti, sto je izazvalo reakcije Francuske kao kolonizatora te drzave.Druga Marokanska kriza izbila je 1911 kao posledica ekonomskog sloma i pobune protiv Francuske. Ovo je dovelo do zatezanja odnosa izmedju Francuze i Germana.

Balkanski ratovi – 1912. u oktobru izbija rat izmedju Balkanskih drzava Srbije,Crne Gore, Bugarske i Makedonije na jednoj strani i Turske na drugoj strani.Turske koja je vec tada bila uzdrmana Mladoturskom revolucijom.Rat je trajao od oktobra 1912 do maja 1913. Srpska vojska je tada dobila bitke za Kumanovo i Bitolj cime je prakticno oslobodjena Makedonija od Turaka.Rat se medjutim nastavlja na leto drugim Balkanskim ratom 1913. jer Makedonija nije bila zadovoljna podelom teritorija nakon Prvog Balkanskog rata. Takodje Bugarska jedinica upada na teritorije Makedonije i Grcke.Bitka kod Bregalnice je pocela naredjenjem bugarskog generala S.Koceva da se napadne Srpska vojska.Bugarska kasnije negira intenciju da dalje osvaja, ali joj Srbija , Makedonija i Grcka objavljuju rat.Zbog premoci protivnika Bugarska potpisuje mir 10.avgusta te iste godine.Takodje posle prvog Balkanskog rata, a na insistiranje Austrougarske, arbanaska plemena dobijaju drzavu Albaniju i opet na stetu Srbije i Crne Gore.Tu su onda ispotpisivani razni vojni sporazumi od kojih neki i dalje traju a neki su prekrseni vec u Prvom Svetskom ratu.Ustvari Bugari su krenuli da krse sporazume pre nego so su ih i potpisali.cerska_bitka-630x350

I onda dolazi do 1914. godine gde Austrougarska nije htela da popusti u svojim zahtevima nimalo, a Srbija nije mogla da dopusti taj stepen ponizenja. Bio je jun 2014. Iako su princu Ferdinandu govorili,upozoravali i odvracali od odlaska u Bosnu,on je hteo da prodje automobilom kroz Sarajevo i time pokaze cija je ustvari to teritorija.A tada na scenu stupa Mlada Bosna, organizacija ciji su ciljevi bili ujedninjenje Slovena i borba protiv okupatorske Ausrtrougarske vlasti.Gavrilo Princip je i sam bio clan ove organizacije.Poseta Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije je bila zakazana bas na Vidovdan da bi se posmatrali vojni manevri. Srpska strana smatral je da joj se mase oruzjem ispred ociju. Sam atentan je bio usmeren pre na Oskara Pocoreka, koji je bio guverner Bosne i za taj cin je pripadnike Mlade Bosne obucavao,kontaktirao i spremao Dragutin Dimitrijevic Apis,clan Srpske obavestajne sluzbe.Atentat nije imao za cilj da izazove rat. Izvrsili su ga sestorica Srba i jedan Musliman.

Tog 28.juna, Franc Ferdinand je bio u automobilu sa spustenim krovom i ostala vozila zajedno sa njegovim su se kretala unapred odredjenom rutom kroz Sarajevo.Za to vreme, Dragutin Dimitrijevic Apis je poslao tri coveka – Gavrila Principa,Trifka Grabeza i Nedeljka Cabrinovica – i podelio svakom pistolj,dve bombe i odredjenu kolicinu cijanida. Gavrilo Princip je bolovao od tuberkuloze i bio je voljan dati zivot za cilj – nezavisnost Bosne od Austrougarske monarhije.Bilo je naredjeno svakom od zaverenika, koji su bili poredjani duz rute kojom je trebalo da prodje automobil Franca Ferdinanda, da puca.Mehmed Mehmedbasic, musliman u redovima sestorice zaverenika, je bio prvi koji je video kako nailaze vozila,medjutim on nije pucao jer je po njegovim recima bilo previse policije oko njega. Naredni atentator je bio Nedeljko Cabrinovic.On je bacio bombu, medjutim vozac je ubrzao te je bomba pala izmedju dva automobila.Nedeljko je zatim skocio sa mosta u Miljacku,medjutim nije se povredio i popio je cijanid koji nije delovao,nakon cega je uhapsen.

U tom momentu Oskar Pocorek naredjuje da se promeni ruta kretanja,jer shvata da je isuvise rizicno da se nastavi prethodnom.Medjutim vozac ga ne shvata najbolje i skrece u pogresnu ulicu i sasvim slucajno prolaze pored kafane gde je Gavrilo Princip,cuvsi prethodno za dogadjaje na mostu,sedeo i jeo sendvic.Kako su skretali u ulicu,Gavrilo Princip ih je primetio,lagano prisao do automobila i ispalio nekoliko hitaca ubivsi Franca Ferdinanda.Nakon toga je hteo da izvrsi samoubistvo,ali je uhapsen.

 

 

 

 

Od toga momenta pocinje prepiska izmedju velikih sila,koje su ionako imale poljuljane odnose pre atentata, oko njihovog angazovanja u pregovorima.Srbija je bila veoma aktivna po tom pitanju.Austrougarska je odmah nakon atentata,poslala Srbiji takozvani julski ultimatum u 10 tacaka gde je iznela svoje zahteve.Smatralo se da je to nezapamcen dotada ultimatum poslat nekoj drzavi i da je ustvari predstavlja samo povod za rat.Srbija je ipak prihvatila vecinu tih zahteva,ali ne i one koji su narusavali njen suverenitet.